MENI
  2. Publikacije

20 godina stabilnosti platnih sustava Centralne Banke Bosne i Hercegovine

5.1.2021.

Dana 5. siječnja 2021. godine se navršava 20 godina stabilnog funkcioniranja platnih sustava Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Stabilno funkcioniranje platnih sustava podrazumijeva značajan doprinos financijskoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te su isti u proteklom razdoblju uspješno odgovorili zadacima i obvezama CBBiH kada su u pitanju zakonske osnove i obveze iz ovog segmenta.

Proces uspostave platnih sustava CBBiH je podrazumijevao potpunu transformaciju obavljanja unutarnjeg platnog prometa u Bosni i Hercegovini.

Platni je promet do razdoblja reforme i transformacije bio u nadležnosti Zavoda za platni promet (ZPP), Zavoda za platni promet (ZAP) i Službe platnog prometa (SPP).

Konsenzusom svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini, odlučeno je da se izvrši reforma platnog prometa u cilju povećanja konkurentnosti, učinkovitosti, brzine obavljanja transakcija i smanjenju troškova. Reforma je podrazumijevala da nositelji platnog prometa umjesto zavoda budu banke s dozvolama za obavljanja poslova platnog prometa i CBBiH, koje ujedno postaju sudionici u platnim sustavima. CBBiH je imala zadatak da uspostavi platne i obračunske sustave koji će omogućavati tok transakcija. Zakonska osnova i obveza CBBiH u uspostavi platnih sustava se ogleda u članku 2. stavak (3) točka c) i 7. stavak (1) točka b) Zakona o CBBiH («Službeni glasnik BiH››, broj 1/97, 29/02, 08/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07).

CBBiH je pripremila projektni plan transformacije. Uzimajući u obzir kratak rok implementacije projekta u smislu uspostave platnih sustava i prijenosa platnog prometa u banke, neminovan je bio odabir strategije tzv. „naglog prelaska na novi sustav”, a kako bi bio ispoštovan projektni plan. Ovakav odabir strategije prate mnogi rizici, ali je kratko razdoblje implementacije bilo ključna odrednica odabira iste u odnosu na strategiju tranzicijskog prijelaza, a koja je potencijalno mogla usporiti prelaz na novi sustav.

Posebno su bili važni preduvjeti koje je morala ostvariti CBBiH na uvođenju sustava žirokliringa i BPRV sustava, a to su:

  • Izrada propisa koji će regulirati rad sustava, odgovornosti sudionika i CBBiH kao vlasnika sustava,
  • Stvaranje tehničkih preduvjeta za implementaciju i
  • Priprema svih neophodnih radnji obuke i testiranja kada su u pitanju svi sudionici.

Sukladno projektnom planu i utvrđenim prioritetima za uspostavljanje i rad sustava, izvršene su sljedeće radnje za sustave žirokliring i BPRV:

  1. Donijeta su operativna pravila kako za BPRV sustav, tako i za žirokliring sustav;
  2. Obavljeno je učlanjenje u SWIFT, što predstavlja preduvjet za funkcioniranje BPRV sustava;
  3. Razvijena je bankarska i telekomunikacijska mreža za žirokliring, te izvršena instalacija opreme za žirokliring i potrebnog softvera kako za potrebe CBBiH i za potrebe banaka;
  4. Izvršena je edukacija osoblja svih banaka, a kako bi se upoznali s načinom rada sustava;
  5. Obavljena su interna testiranja, kao i testiranja banaka za rad sa sustavima.

Uporedo s aktivnostima CBBiH, donesene su i potrebne zakonske izmjene relevantnih institucija, a koje su predstavljale formalne pretpostavke nužne za implementaciju reforme.

Nabava kompletne infrastrukture neophodne za funkcioniranje platnih sustava je financirana od strane USAID-a, koji je bio jedan od ključnih partnera reformi.

Kao rezultat dobro planiranih i realiziranih pripremnih radnji i stalne koordinacije svih sudionika u procesu, 5. siječnja 2001. godine je otpočeo produkcijski rad reformiranog sustava.

Od tog dana uspješno i stabilno funkcioniraju platni sustavi CBBiH, a to su sustav bruto poravnanja u realnom vremenu, (skraćeno BPRV sustav) i žirokliring sustav.

Način rada i pravila oba sustava su definirani Operativnim pravilima koje donosi Upravno vijeće CBBiH i koji se objavljuju u Službenim glasnicima / novinama i na internetskoj stranici CBBiH te drugim aktima koji se donose na temelju Operativnih pravila. 

BPRV sustav

BPRV sustav je sustav preko kojeg se vrši poravnanje platnih naloga između sudionika po bruto principu u realnom vremenu tj. transakcije koje idu putem BPRV-a se izvršavaju odmah. Ovo je sustav preko kojeg se vrše plaćanja iznosa preko KM 10.000,00, a za manje iznose je opcionalan. Sustav je u funkciji svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 sati. BPRV sustav koristi SWIFT komunikacijsku mrežu te samim tim i SWIFT formate poruka za plaćanje, i to: MT102, MT103, MT202 i MT205.

U sustavu BPRV se vrši poravnanje neto pozicija sudionika žirokliringa, te se vrši poravnanje transakcija drugih pravnih osoba koje su u funkciji obračunskih agenata, kao što su npr. operatori kartičnog poslovanja (trenutačno jedan operator kartičnog poslovanja – BamCard).

U operativnim pravilima za BPRV u dijelu Izvršenje platnog naloga stoji „Platni nalozi su nakon izvršenja u sustavu BPRV-a konačni i neopozivi.“ Također, u operativnim pravilima za BPRV stoji da su sudionici u BPRV sustavu odgovorni za osiguranje pokrića na računu za poravnanje. Platni nalozi će biti poravnati ukoliko je na računu za poravnanje osigurano pokriće. Ukoliko pokriće nije osigurano, platni nalozi će se razvrstati i izvršiti prema prioritetu. Ukoliko sudionik ne osigura dovoljno sredstava na svom računu za poravnanje do kraja dana, nalog će stornirati CBBiH.

Temeljni dio BPRV sustava je CAS (engl. Central Accounting System), u kome se nalaze računi za poravnanje banaka članica unutarnjeg platnog prometa i gdje se vrši poravnanje platnih naloga.

Globalna shema BPRV sustava

U sustav je ugrađen SWIFT Y FIN Copy kao jedan od mogućih načina toka financijske poruke od pošiljatelja do primatelja, uključujući i poravnanje u CBBiH. U praksi Y FIN Copy mode znači da poruka pošiljatelja, koju je naslovio izravno na primatelja, na svom putu dolazi u CBBiH gdje se u navedenom Y-Copy iskopira dio poruke bitan za poravnanje i odlazi u CAS gdje automatski zaduži račun pošiljatelja, a odobri račun primatelja, ukoliko na računu pošiljatelja ima dovoljno sredstava. Kada se ova operacija obavi, sustav generira novu poruku koja se vraća u Y-Copy i dozvoljava originalnoj poruci da nastavi put do krajnjeg odredišta – banke primatelja. Ova banka, kada primi poruku od banke pošiljatelja, promptno može sredstva odobriti klijentu, jer je dobijanjem poruke automatski i dobila sredstva na svoj račun za poravnanje u CAS.

Žirokliring sustav

Žirokliring sustav je sustav međubankarskog kliringa za transakcije u iznosu manjem ili jednakom 10.000,00 konvertibilnih maraka. Kliring platnih naloga svih sudionika žirokliringa izvršava se utvrđivanjem neto pozicije svakog pojedinačnog sudionika za svaki klirinški ciklus. CBBiH je od početka funkcioniranja sustava povećavala broj klirinških ciklusa tijekom dana, a sve u cilju bržeg i učinkovitijeg protoka novčanih sredstava (aktualna su četiri klirinška ciklusa tijekom dana). U Bosni i Hercegovini se koristi decentralizirana mreža žirokliringa, te postoje tri žirokliring područja / brancha (žirokliring Glavne jedinice Sarajevo – Žirokliring branch Sarajevo, žirokliring Glavne banke RS CBBiH – Žirokliring branch Banja Luka i žirokliring Glavne jedinice Mostar – Žirokliring branch Mostar) te središnji žirokliring – Žirokliring centar koji se nalazi u Centralnom uredu CBBiH.

Prepoznavajući trendove i usklađujući se s europskim standardima, žirokliring sustav je u 2019. godini usklađen s načinom rada u EU, tj. isti je usklađen sa SEPA standardom. To znači da se u žirokliringu koristi SEPA format poruka, a koji je u skladu s ISO 20022 i verzijom Rulebooka Europskog platnog vijeća, koju kao aktualnu za interna kreditna plaćanja odredi CBBiH i o tome obavijesti sudionike.

Na taj način je stvorena pretpostavka brže integracije platnih sustava CBBiH i sudionika u EU tokove.

U prethodnim godinama rada ovih sustava nije se dogodilo da se platni promet nije mogao obaviti preko platnih sustava CBBiH u danima kada je to predviđeno. Kako bi osigurala da su sustavi dostupni i funkcionalni, CBBiH ima pripremljene planove za izvanredne okolnosti te posjeduje i funkcionalne dislocirane sustave na udaljenoj lokaciji (DR lokacija) u Glavnoj banci Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine (GBRS CBBiH) u Banjoj Luci.

I u razdobljima stanja prirodne nesreće, kao što su poplave 2014. godine i tekuće pandemije, CBBiH je uspješno odgovorila svim zadacima kada je u pitanju stabilno funkcioniranje sustava te su kroz iste izvršene sve transakcije tijekom radnog vremena sustava.

Pregled broja i vrijednosti transakcija koje su se realizirale preko platnih sustava CBBiH u proteklih 20 godina je kako slijedi:

CBBiH je pored uspostave platnih sustava aktivno doprinosila jačanju financijske stabilnosti i ispunjavanju zakonom propisanih obveza te je uspostavila:

1. REGISTRE CBBiH

  • Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini i
  • Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini

2. SUSTAV KLIRINGA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA

3. ELEKTRONSKO MEĐUBANKARSKO TRŽIŠTE NOVCA

REGISTRI CENTRALNE BANKE BOSNE I HERCEGOVINE

Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini

Prepoznajući zakonske obveze i ovlaštenja koja ima, CBBiH u cilju potpomaganja rada platnih sustava, kao i drugih zakonom definiranih obveza i ovlaštenja uspostavlja Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini. Isti je utemeljen na osnovi članka 2. stavak (3) toačka c), članka 7. stavak (1) točka b) i članka 70. Zakona o CBBiH („Službeni glasnik BiH“, 1/97, 29/02, 08/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07).

Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini sadrži račune poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju preko računa otvorenih u komercijalnoj banci i računa u CBBiH. Pod poslovnim subjektima čiji se računi vode u Registru podrazumijevaju se: institucije, organi uprave, jedinice lokalne samouprave, drugi oblici organiziranja čije je osnivanje registrirano kod nadležnog organa ili osnovano zakonom, pravne osobe ili dijelovi pravnih osoba, gospodarska društva, javna poduzeća, banke i druge financijske organizacije, udruge, fizičke osobe koje samostalno obavljaju registriranu poslovnu djelatnost i drugi poslovni subjekti kojima je dodijeljen jedinstveni identifikacijski broj (JIB).

Registar računa je prvobitno sadržavao samo transakcijske račune poslovnih subjekata. Dogradnjom registra računa na novu platformu 2019. godine, isti sadrži sve račune poslovnih subjekata. Također, CBBiH je omogućila da se ažuriranje poslanih podataka od strane banaka vrši u realnom vremenu. Registar osim što potpomaže rad platnih sustava je od pomoći komercijalnim bankama, poreznim upravama, policiji i ostalim razinama vlasti prilikom otkrivanja financijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca, kao i ostalih radnji koji su u suprotnosti sa zakonima u Bosni i Hercegovini. Također, registar daje uvid u informacije svim pravnim i fizičkim osobama koje naplatu svojih potraživanja vrše prinudnim putem preko ovlaštenih institucija.

Podacima iz Registra se može pristupiti:

  1. Izravnim uvidom putem interneta i
  2. U formi pojedinačnih izvješća.

Sukladno Odluci o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, besplatan izravan uvid u podatke iz Registra putem interneta imaju: CBBiH, entitetske Agencije za bankarstvo, institucije, organi uprave, jedinice lokalne samouprave, banke i korisnici kojima je CBBiH na osnovi pisanog zahtjeva izdala odobrenje.

Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini

U cilju jačanja financijske stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te prepoznajući zakonske obveze i ovlaštenja koja ima, CBBiH uspostavlja Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini. Isti je utemeljen na osnovi članka 2. stavak (3) točka i), člankom 7. stavak (1) točka b) te članaka 59. i 70. Zakona o CBBiH („Službeni glasnik BiH“, 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07) i članka 6. stavak (1) točke a) i d) Zakona o zaštiti osobnih podataka („Službeni glasnik BiH“, 49/06, 76/11 i 89/11).

Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini je jedinstvena baza podataka o kreditnim i drugim zaduženjima poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Podaci koje sadrži su od izuzetnog značaja kako sudionicima prilikom izrade analiza boniteta i monitoringa, entitetskim agencijama za bankarstvo i CBBiH za izrade analiza, tako i sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvima, organima unutarnjih poslova i policijskim agencijama za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti utvrđene zakonom. CBBiH je dogradnjom registra 2019. omogućila da se ažuriranje poslanih podataka od strane banaka vrši u realnom vremenu.

Način rada i pravila vezano za registre CBBiH su definirani Odlukama koje donosi Upravno vijeće CBBiH i koje se objavljuju u Službenim glasnicima / novinama i na internet stranici CBBiH.

SUSTAV KLIRINGA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA

CBBiH i Narodna banka Srbije su zaključile Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja 2007. godine, na osnovi kojeg je uspostavljen sustav kliringa međunarodnih plaćanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Sustav omogućava učinkovit, brz i jeftin platni promet između fizičkih i pravnih osoba. U sustavu kliringa međunarodnih plaćanja trenutačno sudjeluje šest banaka iz Bosne i Hercegovine.

ELEKTRONSKO MEĐUBANKARSKO TRŽIŠTE NOVCA

Prepoznavajući potrebe tržišta, CBBiH uvodi i elektronsko međubankarsko tržište novca koje u sebi sadrži tri platforme za trgovinu u realnom vremenu između komercijalnih banaka, i to: trgovinu depozitima u KM, trgovinu deviznim sredstvima i trgovinu gotovim novcem. Platforma elektronskog međubankarskog tržišta novca se koristi i za poslove kupovine i prodaje KM te najave transporta gotovog novca između komercijalnih banaka i CBBiH.

 

Kao i do sada, CBBiH će i u budućnosti kontinuirano raditi da postojeće sustave održi stabilnim i sigurnim, da prati trendove, da se usklađuje s novim europskim standardima kada su u pitanju principi rada i nove usluge te da doprinosi financijskoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini.