Potrošački krediti

Uvod

Potrošački krediti uključuju različite tipove neosiguranih kredita. Oni su uglavnom odobreni na osnovu lične kreditne sposobnosti, ali prihodi i trenutni nivo zaduženosti se takođe uzimaju u obzir. Ovi krediti su isplativi sa stanovišta troškova i uključuju manje rizika za zajmoprimca. Većina banaka ih ima u svojoj ponudi, a mogu se koristiti za bilo koju svrhu. Neki ih koriste za finansiranje odmora, drugi za plaćanje velikih računa. Kredit je jednokratni povučeni iznos koji se mora otplatiti zajedno s kamatom u dogovorenom periodu. Raspored otplate može se kretati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (obično do pet godina).

Potrošački krediti mogu biti od pomoći pojedincima ili biznisima da ostvare kratkoročne i dugoročne ciljeve. Oni se mogu koristiti i za pokretanje novih biznisa, ali u tom slučaju pojedinac ostaje lično odgovoran za posuđeni novac, čak i ako taj biznis bankrotira.

Banka nudi dvije vrste potrošačkih kredita:

• nenamjenski krediti (gotovina se isplaćuje zajmoprimcu)
• namjenski krediti (bezgotovinski krediti, isplaćuju se direktno prodavcu) za:
  • kupovinu vozila
  • obrazovanje
  • zemljište ili objekat za stanovanje, bez hipoteke
  • poljoprivredne ili druge poslovne namjene
  • potrošačke kredite za klijente putem dobavljača ili prodavaca.

Koristi

Neke situacije zahtijevaju trenutnu potrebu za znatnom gotovinom za finansiranje nabavke. Takođe može postojati hitna situacija ili situacija opterećena nekim teškoćama. Nakon što dobiju novac, zajmoprimci mogu tokom vremena isplatiti zajmodavca. Ovakvi aranžmani olakšavaju finansijske teškoće i omogućavaju nabavke iznad trenutne ušteđevine.

Potrošački krediti imaju bolje kamatne stope nego kreditne kartice. Na dugi rok će klijenti potrošiti značajno manje novca s potrošačkim kreditom nego koristeći kreditnu karticu.

Kako funkcionira proces apliciranja i odobravanja

Potrošačke kredite je relativno lako dobiti. Klijent i žiranti obično samo trebaju da ispune jedan obrazac i da daju izvod o primanjima.

Banke donose svoju odluku za odobravanje kredita na osnovu dosta faktora. Kreditni odbor može u procesu odobravanja da razmotri nivo prihoda, podatke o zaposlenju i istoriju otplate ranijih kredita. Banka odobrava ili odbija aplikaciju na osnovu ovih informacija. Čak i ako je aplikacija odbijena, moguće je ponovo se prijaviti. Kada je aplikacija odobrena, banka će odrediti kamatnu stopu. U principu, za one za koje postoji veći kreditni rizik kamata je viša nego za one s nižim kreditnim rizikom. Žirant ima odgovornost za ukupan posuđeni iznos. Ako zajmoprimac bankrotira, svi žiranti su jednako odgovorni i dijele odgovornost za otplatu.

Koju vrstu osiguranja zahtijevaju banke?

Za osiguranje kredita banke obično zahtijevaju jedan ili više sljedećih instrumenata:

• Administrativna zabrana za zajmoprimca i žiranta/žirante (s ovjerenom potvrdom od njihove banke, ako nije u pitanju ista banka), koja omogućava automatsko skidanje sredstava s njihovog računa do dogovorenog nivoa u slučaju prekida otplate;
• Životno osiguranje zajmoprimca vinkulirano (preneseno u korist) banke;
• Mjenicu potpisanu od zajmoprimca;
• Namjenski depozit, ako je kredit osiguran depozitom;
• Kasko osiguranje vozila u korist banke (za auto kredite).

Šta klijent treba znati prije potpisivanja kreditnog ugovora?

Budući klijent treba prije potpisivanja detaljno proučiti kreditni ugovor i biti siguran da ga razumije. Bankarski službenik treba jasno odgovoriti na sva klijentova pitanja. Klijent treba insistirati na svim pojašnjenjima i ne treba žuriti s potpisivanjem. Nekoliko dodatnih sati ili dana za razmatranje kreditnog ugovora mogu prevenirati kasnije teškoće.

Klijent treba potpuno jasno razumjeti sljedeće:

• Ukupnu sumu koja se posuđuje. Za mnoge kredite ukupna suma je jednaka cijeni robe ili usluga umanjena za učešće ili avansno plaćanje. Kada je kredit osiguran depozitom, suma se umanjuje za vrijednost depozita.
• Vrstu kamatne stope (fiksna ili promjenljiva) i njenu visinu, kao i učestalost i broj rata. Kolika je vrijednost mjesečne rate? Kada je rok za ratu i koliko će ih biti? Neki krediti su s promjenljivom kamatnom stopom i deviznom klauzulom, dok drugi krediti mogu imati vrlo velike otplate na kraju. Uslovi, kamatne stope i načini obračuna mogu znatno varirati zavisno od ugovora i zajmoprimac treba da dobije puno pojašnjenje o svim uvjetima.
• Indeksirani krediti (krediti s kreditnom klauzulom) imaju rate čiji iznos u domaćoj valuti varira zavisno od deviznog kursa. Zajmoprimac treba razumjeti na koji način banka primjenjuje devizne kurseve tokom vremеna i kakav je očekivani uticaj na rate.
• Ukupni iznos za otplatu. Klijentu treba biti jasno koliki je ukupni iznos za otplatu tokom cjelokupnog perioda da bi mogao zaključiti da li može uzeti kredit (ili drugim riječimа kolika je vrijednost robe ili usluga kada se koristi kredit). Ukupna cijena predstavlja zbir rata, što pojednostavljuje usporedbu između različitih kreditnih proizvoda:

Iznos rate x broj rata = Ukupni iznos rata

Ukupni iznos rata + Završna rata (ako se primjenjuje) + Troškovi kredita + Učešće = Ukupna vrijednost robе ili usluga

• Dodatni troškovi mogu biti važan element u kreditnom sporazumu i mogu igrati važnu ulogu u odlučivanju o kreditu. Neki tipični troškovi su:
  • Naknada za prijavu
  • Naknade za prikupljanje dokumenata od strane banke
  • Naknade za kašnjenje u otplati, u slučaju da se primjenjuje
  • Troškovi u slučaju ranije otplate
  • Troškovi osiguranja kredita, ako je zahtijevano
• Efektivna kamatna stopa (EKS) pomaže klijentima da uporede različite kredite, jer ona predstavlja pune troškove i sve dodatne naknade
• Uslove pod kojim banka može aktivirati instrumente za osiguranje kredita. Ako zajmoprimac kasni s otplatom, banka može aktivirati instrumente za osiguranje kredita. Zajmoprimac treba znati kada i kako ih banka može aktivirati. On mora razumjeti da bilo kakav prekršaj kreditnog ugovora može ugroziti mogućnosti za zaduživanje u budućnosti.

Informacije koje zajmoprimac treba dobiti od banke

• Da li postoji ograničenje u pogledu starosne dobi. Zajmoprimci moraju imati iznad 18 godina, ali može postojati i gornja granica, obično vezana za očekivanu dob zajmoprimca na kraju kredita.
• Iznos rate se obično određuje na osnovu ukupnog prihoda (plata + ostali prihodi). Banka može općenito preferirati da mjesečne otplate (za sve dugove) ne prelaze jednu trećinu (ponekada polovinu) mjesečnih prihoda.
• Da li banka zahtijeva učešće i u kojem iznosu (10, 20 ili više procenata). Učešće smanjuje vrijednost sume koja se pozajmljuje.
• Ako je kredit osiguran depozitom, onda klijent treba znati visinu kamatne stope koja se primjenjuje na depozit (banke obično plaćaju vrlo nisku kamatnu stopu 1 - 2%). Potencijalno izgubljena kamata na depozit se treba smatrati kao dodatni trošak.
• Kamatna stopa se nekada izkazuje na mjesečnom nivou. Godišnja stopa se ne dobija kao mjesečna stopa pomnožena sa 12. Na primjer, ako je mjesečna stopa 1%, onda godišnja stopa nije 12%, nego 12,87%.
• Otplata kredita je obično kroz mjesečne rate koje se sastoje od otplate glavnice i kamatnih plaćanja. Važno je znati da li su mjesečne rate jednake tokom cijelog trajanja kredita.