CBBiH domaćin prezentacije rezultata istraživanja finansijske pismenosti mladih Instituta KULT

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) i Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini, 13. novembra 2025. godine organizovali su prezentaciju rezultata istraživanja finansijske pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini. Događaj je bio posvećen jačanju finansijske pismenosti mladih, kroz dijalog i diskusiju o prilikama i izazovima s kojima se mladi susreću u ovoj oblasti.

Skup je okupio mlade iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, predstavnike institucija, donosioce odluka, akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva, s ciljem zajedničkog razmatranja modela podrške, sistemskih rješenja i mogućnosti dugoročne saradnje. Zajedničkim aktivnostima želi se potaknuti sistemski pristup finansijskoj edukaciji i osnažiti uključivanje mladih u procese donošenja odluka o pitanjima koja ih se direktno tiču.

Na početku skupa, prisutnima se obratila guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović, koja je istakla da finansijska pismenost mladih u BiH još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou i značajno zaostaje za minimalnim standardima koje preporučuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

„Iako većina mladih razumije osnovne ekonomske pojmove, poput inflacije, istraživanje pokazuje da postoji potreba za dubljim razumijevanjem načina na koji ekonomski procesi utiču na svakodnevni život. Na primjer, oko trećina mladih prepoznaje da inflacija smanjuje kupovnu moć novca, što jasno ukazuje na potrebu za jačanjem finansijskog obrazovanja u školama i zajednici“, izjavila je guvernerka Selimović

Guvernerka je također ukazala na spolne i dobne razlike u nivou finansijske pismenosti, te na činjenicu da istraživanje pokazuje kako mladi često preferiraju potrošnju nad štednjom, rijetko koriste alate za budžetiranje i finansijsko planiranje, iako pokazuju pozitivan stav prema odgovornom zaduživanju.

Tokom uvodnih obraćanja, izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT Ajka Rovčanin istaknula je da su nedovoljna istraženost ove teme u BiH, ali i želja da se ukaže na potrebu sistemskog finansijskog obrazovanja, bili glavni motiv za Institut da provede ovakvo istraživanje, a analiza donosi opsežne preporuke.

„Mladi trebaju kvalitetne, praktične programe finansijskog obrazovanja, a digitalni alati i aplikacije moraju biti dostupni i prilagođeni mladima u BiH, potrebna su partnerstva s bankama, mikrofinansijskim institucijama i drugim akterima, dok promocija digitalne pismenosti i sigurnosti na internetu treba biti sastavni dio obrazovanja. To su samo neke od preporuka. One nisu male, predstavljaju krupne, strateške zahvate u obrazovni i institucionalni sistem. A mi se već 23 godine, bavimo upravo time: podrškom institucijama u razvoju, uspostavi i unapređenju sistemskih rješenja“, kazala je Rovčanin.

Podršku cijelom događaju pružila je Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini, a šefica Odjela za razvojnu saradnju pri Ambasadi Birgitta Jansson istakla je da finansijska pismenost ne podrazumijeva samo shvaćanje brojki i upravljanje budžetima nego se odnosi i na donošenje ispravih finansijskih odluka. Zato je važno mladima osigurati prave informacije kako bi donosili informirane odluke i kreirali vlastitu budućnost.

“U BiH već godinama podržavamo inicijative koje doprinose osnaživanju mladih. Drago nam je što podržavamo partnere koji stvaraju prilike za takve promjene. Mladima je danas pružena mogućnost da budu kreatori rješenja, a ne samo posmatrači i korisnici politika”, poručila je Jansson.

Analizu istraživanja finansijske pismenosti mladih u BiH okupljenima je prezentirao Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanje pri Institutu za razvoj mladih KULT. Kako je poručio, zbog nedovoljnog razumijevanja kompleksnijih finansijskih tema i površnog poznavanja digitalnih alata, mladi se često suočavaju s finansijskim ograničenjima.

„Edukacija o investicijama, penzijskim fondovima i drugim štednim proizvodima može pomoći u mijenjanju stavova mladih prema štednji.  U svakom slučaju treba razvijati i implementirati obrazovne programe koji obuhvataju širok spektar finansijskih tema, od osnovnih do naprednih investicijskih strategija“, kazao je Đipa.

U okviru događaja održano je uvodno predavanje i grupni rad na temu „Šta je finansijska pismenost i kako utiče na živote mladih“ gdje su mladi koji su radili u grupama i razgovarali o važnosti ove teme. Potom su uslijedile i dvije panel diskusije.

Prva, pod nazivom „Uloga institucija u jačanju finansijske pismenosti mladih“, okupila je predstavnike finansijskih i regulatornih institucija i akademske zajednice, a učestvovali su Enes Kurtović, rukovodilac Ureda za komunikacije CBBiH, Lejla Smajović, omudsman za bankarski sistem Federacije BiH, Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sistem Republike Srpske i prof. dr. Igor Živko sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Druga panel diskusija, pod nazivom „Javne politike u svrhu potreba mladih“, bila je posvećena dijalogu s donosiocima odluka na državnom i entitetskom nivou, uz učešće Ermine Salkičević – Dizdarević iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Slavena Raguža iz Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Amre Babić iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Asmira Omerdića, diplomiranog ekonomiste i omladinskog lidera.

Događaj je bio je značajna prilika za mlade da razmijene iskustva, identifikuju izazove i predlože rješenja koja mogu doprinijeti oblikovanju pristupa nadležnih institucija u edukaciji, regulaciji i promociji finansijskih alata i usluga. Ujedno, događaj predstavlja nastavak aktivnosti CBBiH usmjerenih na podizanje nivoa finansijske pismenosti i kreiranje finansijski osvještenijeg društva u Bosni i Hercegovini.